Čuvanje baštine nadahnuto djelom znamenitog botaničara

Ogranak MH u Šibeniku predstavio je projekt Tradicionalni dalmatinski pripravci i proizvodi od samoniklih i kultiviranih biljaka u sklopu 5. liburnijskog literarnog camina, manifestacije u sklopu proslave Dana grada Opatije (25. srpnja, na blagdan sv. Jakova) inspirirane čuvenim Caminom de Santiago. Manifestacija spaja pješačenje liburnijskim krajem uz predstavljanje autora literarnih djela nadahnutih ljepotama liburnijskog kraja, Caminom de Santiago ili općenito promišljanje o životu i ulaženje u vlastite dubine pješačenjem i boravkom u prirodi, a izvodi se prema autorskoj zamisli Gradske knjižnice i čitaonice Viktor Car Emin u Opatiji.

Opatijci su na predstavljanju projekta imali priliku kušati poslastice i likere šibenskoga kraja i uzeti recepte prikupljene u sklopu projektnih aktivnosti. Naglasak projekta bio je na proučavanju, zaštiti i promicanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Jedan od našijenaca koji je dao znatan doprinos znanstvenoj baštini svakako je Robert Visiani (1800–1878), hrvatski liječnik i botaničar, koji je, između ostaloga, bio profesor na Sveučilištu u Padovi, gdje je osnovao prvi botanički vrt u Europi. Visiani je najpoznatiji po djelu Flora dalmatica, koje je doživjelo tri izdanja, prvo 1842. O Visianijevoj privrženosti rodnom gradu svjedoče činjenica da je uz ime često dodavao pridjevak Šibenčanin (Sibenicensis) i brojna dobročinstva što ih je učinio Šibeniku i Šibenčanima. Umro je u Padovi, a pokopan je na šibenskom groblju sv. Ane jer je u oporuci izrazio želju da, poput svog sugrađanina Fausta Vrančića, vječni počinak nađe među svojom rodbinom, prijateljima i sugrađanima. Na kamenom sarkofagu u kojemu počivaju njegovi zemni ostaci uklesano je FLORA DALMATICA.

Na sudjelovanje u projektu pozvani su članovi Ogranka, građani i učenici osnovnih i srednjih škola županije. Projektni zadatak bio je pronaći što je moguće više raznovrsnih izvornih recepata za pripravke od dalmatinskih biljaka (za slana jela, čajeve, sokove, likere, marmelade, slastice...). Budući da je riječ o istraživanju, trebalo je zapisati kazivača, imenom i prezimenom, te kratku povijest recepture, kako je do kazivača došla, primjerice: usmenom predajom, preko nekoga poznatog, te datum i mjesto. Neke recepture obogaćene su ilustracijom biljke od koje se pripravak radi. Na poziv se odazvalo šest županijskih škola, pet osnovnih i jedna srednja: OŠ Fausta Vrančića Šibenik, PŠ Raslina, OŠ Jurja Šižgorića Šibenik, OŠ Vidici Šibenik, OŠ Vjekoslava Kaleba Tisno, OŠ Primošten i Srednja škola Lovre Montija Knin. Autori triju najzanimljivijih recepata nagrađeni su. Prikupljeni recepti bit će objavljeni u prigodnoj brošuri, koja će biti predstavljena potkraj rujna, uz blagdan sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika.

Projekt je ponajprije usmjeren na edukaciju građana sa svrhom informiranja javnosti o djelu Roberta Visianija, o vrijednosti i značenju naše znanstvene baštine, naše tradicijske enološke i gastronomske kulture te podizanja svijesti o potrebi njihova čuvanja, spašavanja od zaborava i mogućnostima interpretacije i prezentacije. Tema, u vrijeme posvemašnjeg otuđenja od prirode, važna je i suvremena, poglavito za najmlađe.